Alumina planira da modifikuje dva kotla na ugalj i da u njih pored ovog energenta ubacuje 10 odsto RDF goriva.

Ovaj model se uveliko razvija, a urađena je i prethodna procjena uticaja na životnu sredinu.

U njoj se navodi da je cilj smanjiti potrošnju uglja uz dobijanje više toplotne energije, a usput smanjiti zagađenje životne sredine kroz manju proizvodnju pepela i emisija štetnih gasova.

S obzirom da u Republici Srpskoj ne postoji ni jedno postrojenje za proizvodnju RDF – a, 'Alumina' ga planira uvoziti iz EU.

'Prilikom uvoza u svrhu korišćenja RDF na postojećim kotlovima na ugalj vodiće se računa o ekonomskim pokazateljima obuhvatajući kvalitet goriva, ponuda RDF, dužini transporta prilikom isporuke i slično. Prekogranično kretanje otpada i izvještavanje o spaljenim količinama sprovešće se u skladu sa pozitivno pravnim propisima Republike Srpske i zemlje članice EU iz koje se bude RDF nabavljao, odnosno uvozio', piše u studiji.

U njoj se napominje da bi se uvezeno gorivo koristilo isključivo za vlastite potrebe.

Pored intervencija na kotlovima, biće postavljena i oprema za doziranje, a biće i izgrađeno skladište za RDF.

Od skladišta će se RDF transportovati zatvorenim trakastim transporterima prema kotlovima.

Plan je da se u prosjeku oko 2,5 tone svakog sata miješa sa ugljem.

Sastav RDF goriva uglavnom čini papir, plastika, tekstil, guma i drvo.

U svom sastavu sadrži teške metale zbog čega se proizvodi u kontrolisanim uslovima i gdje se strogo pazi kontrola kvaliteta.

'RDF u svom sastavu sadrži teške metale. Metali koji nemaju sposobnost isparenja završavaju u šljaci nakon suspaljivanja zajedno sa ugljem. Isparljivi metali čine sastavni dio dimnih gasova i mogu ispuštanjem završiti u vazduhu. Međutim, niska temperatura gasova na izlazu iz sistema peć-mlin ne ostavlja mogućnost da se u dimnim gasovima pojave pare teških metala. Ipak, opasnost predstavlja ukoliko bi u proces ušla živa, koja lako isparava, a pare su joj otrovne. Zbog toga je prije upotrebe potrebno laboratorijski ispitati sastav otpada', upozorava se u studiji.

Podsjećamo, CAPITAL je u maju ove godine pisao i o planovima uprave RiTE Gacko kada je ovo gorivo u pitanju.

Njihova namjera je da u pećima Termoelektrane dnevno spaljuju do 1.200 tona RDF goriva, s tim da bi u početnoj eksperimentalnoj fazi dnevna potrošnja bila 360 tona.

Ekolozi ogorčeni

Međutim, ispitivanje mogućnosti spaljivanja otpada izazvalo je oštro protivljenje građana i sindikata RiTE koji smatraju da je to nedopustivo.

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle u razgovoru za naš portal kaže kako sve ide u pravcu da Bosna i Hercegovina postane spalionica evropskog otpada.

On kaže da već duže vrijeme postoji pritisak na Zapadnom Balkanu za uvođenje ovog goriva kao energenta.

'Taj pritisak ide od strane dušebrižnika koji nam prodaju tehnologiju i nude energent da bi se ustvari riješili svog problema, odnosno svog otpada koji treba da truje naše građane', kaže Žiško.

On podsjeća da BiH nema proizvodnju ovog goriva. Da bi se to promjenilo potrebno je da se uspostavi primarna selekcija otpada i njegovo razdvajanje.

Međutim, prema njegovoj ocjeni, RDF nije gorivo budućnosti te u tom pravcu ne treba previše razmišljati.

'To bi bilo bacanje para i gubljenje vremena jer će se i spaljivanje RDF-a u procesu dekarbonizacije ukinuti', kaže naš sagovornik.