Godišnjica 'Oluje' – 27 godina od progona Srba iz Hrvatske


04.08.2022 09:38


Godišnjica vojno-policijske akcije Oluja, tokom koje je početkom avgusta 1995. godine zabeležen najveći egzodus Srba od Drugog svetskog rata, u Hrvatskoj će i ove godine biti obeležena kao praznik - Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, dok će u Srbiji taj zločin bez kazne biti obeležen komeorativnim skupom u Novom Sadu. 



Kako je najavio predsednik Aleksandar Vučić godišnjica ove hrvatske vojno-policijske akcije biće obeležena u Novom Sadu, na Trgu slobode, danas u 20 sati.

Centralno obeležavanje Hrvatska tradicionalno organizuje u Kninu, gde će predsednik Zoran Milanović danas prirediti prijem za ratne komandante. Milanović će tom prilikom uručiti odlikovanja, medalje i unaprediti neke pripadnike Oružanih snaga Hrvatske, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Precizni protokol obeležavanja godišnjice ''''Oluje'''' u Kninu još nije objavljen, a prvi put ove godine nekoliko udruženja civilnog sektora održalo je u sredu polučasovnu antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u znak sećanja na ubijene i proterane Srbe tokom i nakon ove vojno-policijske akcije.

Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Srbije, u vojno-policijskoj akciji ''''Oluja'''' je ubijeno i nestalo više od 1.700 Srba, a proterano više od 250.000.

Dok je za Hrvate ''''Oluja'''' razlog za proslave, za Srbe je to najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja koje se dogodilo u ratovima na prostorima bivše SFRJ.

Akcija ''''Oluja'''' počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na području tadašnje Republike Srpske Krajine, odnosno Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije, uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Dok su kolone izbeglica u automobilima, kamionima, traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH, hrvatska vojska je ulazila je u napušteni Knin, u kojem je 5. avgusta istakla hrvatsku zastavu. U akciji je učestvovalo oko 130.000 pripadnika oružanih snaga sa hrvatske strane.

U Haškom tribunalu je za zločin nad Srbima u ''''Oluji'''' bio osuđen na 24 godina zatvora hrvatski general Ante Gotovina, ali je u novembru 2012. oslobođen.

U Haškom tribunalu uz Gotovinu se sudilo i hrvatskim generalima Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku za progone, deportacije, ubistva, zločine protiv čovečnosti, pljačku imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja. Čermak je prvostepeno oslobođen optužbi, dok je Markač osuđen na 18 godina zatvora. Međutim, Žalbeno veće poništilo je tu presudu i oslobodilo ga optužbi.

Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji „Bljesak" i „Oluja" Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv Franje Tuđmana, koji je preminuo 1999.

U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika Generalštaba Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija „Medački džep", „Bljesak" i „Oluja".

Za 25 godine od ''''Oluje'''' hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajiškim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih jedinica. Suđenja su rezultirala sa dve osuđujuće presude, od čega je jedna pravosnažna.

U Hrvatskoj će ova godišnjica ''''Oluje'''' biti obeležena u senci prve optužnice koju je Srbija podigla protiv hrvatskih pilota koji su bombardovali kolonu Srba na Petrovačkoj cesti.

Optužnica hrvatske pilote tereti za zločin nad srpskim civilima u koloni kod Bosanskog Petrovca i u mestu Svodna, kod Novog Grada.



Izvor: Tanjug
Foto: Tanjug