Izborna korupcija, lobiranje, pristici na birače u Bosni i Hercegovini nisu neka novost. Međutim, javno priznanje 40 odsto od ispitanih 868 BiH građana da su glasali pod pritiskom jeste.
'Moram reći da mnogi građani nisu krili svoj identitet što je jako bitno, jer mi se moramo osloboditi svega ovoga što nas okružuje, postati ljudska bića, postati ljudi koji će slobodno razmišljati i donositi odluke, a ne da rade onako kako bi neko drugi želio i to mene ohrabruje. Da konačno sagledamo ambijent u kome mi danas živimo', rekao je Vehid Šehić, predsjednik Koalicije Pod lupom.
Dok većina građana podliježe pritiscima i glasa mimo svoje volje, oni koji vrše taj pritisak prolaze nekažnjeno.
Predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić kaže da ono što je izostalo u svim prethodnim izbornim ciklusima jeste sankcija za one koji vrše pritisak.
'Vi se sjećate da je Dodik javno prijetio i radnicima RiTE Gacko i zdravstvenim radnicima i penzionerima i nije imao nikakvu sankciju za to. To postoji zbog toga što niko zbog takvog ponašanja nije sankcionisan, a prije svega mislim na skidanje sa liste, jer onaj ko se time bavi stranka ili pojedinac bi morali biti skinuti ili uklonjeni sa liste ukoliko se nešto tako javi. Očigledno ni građani to ne prijavljuju zato što živimo u takvoj atmosferi gdje su takve stvari, nažalost postale normalne', navela je Trivićeva.
A kad nije izborna godina u Bosni i Hercegovini:
'Ne govori se o reformi izbornog zakonodavstva, ne govori se o uvođenju novih tehnologija u izborni proces koji će spriječiti mnoge nesavjesne članove biračkih odbora da falsifikuju brojeve građana, birača, uvođenje skenera i biometrijske identifikacije birača čime bi se u mnogo čemu vratio legalitet i legitimitet izbornom procesu', kaže Šehić.
Od izbora do izbora većina stanovništva životari i posmatra korupciju, kriminal i nepotizam koji gospodari društvom u BiH. Gleda, ćuti i trpi.
'Na građanima je da kažu NE ovakvim izborima, jednostavno zato što smo svi svjesni zapravo da je to neregularno i da je to jedna vrsta prevare. Prosto jedan broj građana ne shvata koliko je poražavajuće da podlegnete toj vrsti pritiska ili ucjena i da glasate mimo svoje volje', smatra Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava i dodaje:
'Tu vidim odgovornost svakog građanina koji pristane na tu vrstu manipulacije ili ucjene od bilo koga.'
Više od 50 odsto građana ne izlazi na izbore, jer ne vjeruje u konačne rezultate ili neće da dozvole da neko njihov glas proglasi nevažećim. Dok se rijetki bore da povrate povjerenje društva u izborni proces, mnogi su izgubili strpljenje, otšli i odlaze u neke druge uređene države, gdje je izborni proces demokratski.
