BiH da nije prodavala zlato sada bi imala 450 miliona evra


08.05.2023 09:32


U ovom trenutku Bosna i Hercegovina kao država nema ni gram zlata u rezervama, a da u prethodnim godinama nije prodavala to zlato sada bi imala 237.000 unci ili 7,3 tone zlata vrijednosti oko 450 miliona evra. 



Naime, formalno-pravno BiH nema zlato, već je ono u vlasništvu Centralne banke Bosne i Hercegovine koja ga prodaje ili kupuje zavisno od njihove lične procjene i na te odluke im ne treba saglasnost Ministarstva finansija i trezora ili Savjeta ministara BiH.

Sve svoje zlato koje je imala Bosna i Hercegovina je prodala. Iz sredstava sukcesije bivše SFRJ, 2001. godine BiH je dobila oko 195.000 unci zlata, ali odmah nakon toga odlukom Savjeta ministara BiH kojim je tada predsjedavao Zlatko Lagumdžija, a ministar finansija bio Anto Domazet, to zlato je prodato po cijeni od 273 dolara po unci, što je oko 53,5 miliona KM. Ubrzo nakon te prodaje cijena zlata porasla je na oko 300 dolara po unci i BiH je izgubila oko pet miliona KM.

Da je danas prodavala to zlato, recimo, BiH bi mogla dobiti 352 miliona evra.

Kasnije, odnosno 2009. godine, BiH je, takođe, od sredstava sukcesije dobila još 42.360 unci zlata, koje je morala prodati, jer je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo Zakon o raspodjeli, namjeni i korištenju finansijskih sredstava dobijenih po Aneksu C Sporazuma o pitanjima sukcesije.

"Monetarno zlato prenosi se u Centralnu banku BiH i konvertira se u novčani oblik prodajom na domaćem i inostranom tržištu na osnovu procjene Centralne banke BiH i Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine u vezi sa najpovoljnijim vremenom u uslovima prodaje", navedeno je u zakonu koji je nametnuo Incko.

Upravo to zlato, iz 2009. godine, dobijeno iz sukcesije kupila je Centralna banka BiH i od tada u kontinuitetu raspolaže tim zlatom u manjim ili većim količinama, zavisno od prodaje i kupovine.

Te godine u bilansu stanja iskazano je zlato u vrijednosti od 63,2 miliona KM. Trenutno, Centralna banka Bosne i Hercegovine ima u vlasništvu 48.000 unci zlata ili oko 1.360 kilograma, čija je vrijednost danas oko 86 miliona KM s obzirom na to da unca zlata na svjetskom tržištu ovih dana vrijedi oko 1.800 dolara.

"Bosna i Hercegovina nema zlato. Zlato je sastavni dio deviznih rezervi i vlasništvo je Centralne banke BiH, koja je investirala u to zlato, i danas ono služi za pokriće konvertibilne marke. BiH je od sukcesije u dva navrata dobila zlato i to prodala, između ostalih, i Centralnoj banci. BiH je mogla držati to zlato, ali ono se vodi kao aktiva i onda se oni toga oslobađaju. To je uradila i Hrvatska, koja isto tako nema zlato", rekao je za "Nezavisne" Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.

Zlato kojim raspolaže Centralna banka BiH fizički je locirano u trezoru Engleske banke u Londonu, a kako kaže Saša Stevanović, ekonomista, činjenica da ono nije u državi je procjena upravljača deviznim rezervama da nam kao takvo nije potrebno i da ne postoji rizik ugovorne strane da smo 100 odsto sigurni da ovo što se dešava u svijetu neće praviti promjene u monetarnom sistemu svijeta i da se ne dešava ništa što bi moglo dovesti do novog svjetskog poretka.

"Kada profesionalno upravljate, kada ste posvećeni rizicima, onda nikad niste 100 posto sigurni. Upravljanje deviznim rezervama CB BiH od perioda 1997. do 2020. godine može se okarakterisati kao upravljanje u jednom sistemu gdje je sve bilo poznato. Nakon pandemije sve više glasova je da je potrebno razgovarati. Već sada su jasne naznake da to treba raditi s onima koji pružaju tehničku pomoć CB BiH jer ne možemo reći da je uspjeh ako imate dobit 26 miliona KM, a gubitak kapitala od preko 320 miliona KM. Potrebno je razgovarati o tome šta nas čeka u svijetu", rekao je Stevanović.

On kaže da treba postaviti pitanje kako uspostaviti povjerenje jednih među drugima i na koji način, neko ko je uplatio 40 odsto kapitala u osnovni kapital CB BiH može očekivati da dobije dividendu u tom iznosu.

"Svjedoci smo da zemlje istoka i mnoge centralne banke kupuju rekordne količine zlata, a mi to ne radimo, mi ga prodajemo. To je hrabar i, moje mišljenje s obzirom na to da ga nemamo u svojoj zemlji, pogrešan potez", rekao je Stevanović.

Pitajući se šta bi bilo da smo trećinu rasta monetarne pasive ulagali u zlato, Stevanović kaže da bi danas to iznosilo osam milijardi KM, ali da je lako biti general poslije bitke.



Izvor: Nezavisne
Foto: Ilustracija