Još jedno zaoštravanje političkih odnosa u Bosni i Hercegovini i najava unutrašnje krize i još jedna prijetnja secesijom. Čini se, ovo je kriza bez pokrića, ali sa zaoštravanjem odnosa. Sastanci sa koalicionim partnerima, prijetnje o razdruživanjima sa Federacijom BiH, najave referenduma o otcjepljenju Republike Srpske. Sve se to čulo od Milorada Dodika pod izgovorom da štiti imovinu Srpske.
„Pitanje imovine neće razmatrati na nivou Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine kako se to sugeriše jer bi to značilo da se prihvati da je titular imovine nivo BiH a to on nije“, rekao je Milorad Dodik u aprilu ove godine.
I onda sve kreće po oprobanom receptu. Posebna sjednica Parlamenta, potpisivanje izjave o zajedničkom stavu Srpske o imovini, a onda i odluka skupštine o povlačenju sudija ustavnog suda BiH iz Republike Srpske i blokada rada u zajedničkim institucijama.
Da bi se ovakvi potezi spriječili, jedno od rješenja je, smatraju stručnjaci, da se jasno naznači šta je vlasništvo entiteta, a šta lokalnih zajednica dok državna imovina treba da bude samo ono što je potrebno za njeno funkcionisanje.
„Zakonom o odbrani koju su potpisali svi političari i RS i FBiH je definisano da perspektivna vojna imovina je džavna jer su oružane snage na nivou BiH, a neperspektivna vojna imovina treba se rasporediti po lokalnim zajednicama. Iskorištavati pojam državnu imovinu u političke svrhe je nezahvalno svaka krajnost je banalizacija odnosa u BiH“, smatra prof dr Mlađen Mandić, profesoru ustavnog prava.
Odredbe Ustava BiH su jasne i kažu da imovina pripada u nadležnosti eniteta, a svako drugo tumačenje je pravna improvizacija i zloupotreba, ističe profesor Petar Kunić i objašnjava šta to u suštini znači.
„U isključivim nadležnostima države nema nigdje imovine ne spominje se ni imovina kod nadležnosti entieta ali član 3 A govori da ona pripada entitetima to je tzv. presumpcija nadležnosti u korist entiteta odnosno sva preostala nadležnost koja nije navedena pod isključivom nadležnošću države pripada entitetima. Mislim da koncentracija pažnje treba biti na ustav i ustavne odredbe a ne prijetiti nekim nezavisnošću RS ili raspadom BiH itd“, ističe Petar Kunić, doktor pravnih nauka.
Ustavni sud BiH i visoki predstavnik u BiH poništili su ili suspendovali zakone o nepokretnoj imovini, koji su usvojeni u Srpskoj i naglasili da se pitanje državne imovine može zakonski regulisati samo na nivou BiH, a ne entiteta. U sve se sad umiješala i međunarodna zajednica, a to znači da jedna osoba više sama ne može odlučivati.
„Zaista nezahvalno je prognozirati do koje mjere će dozvoliti međunarodni faktor da zateže u toj situaciji i da za sebe ostvaruje neki benefit.
Vidjeli smo da su ponudili neko rješenje solomonsko da će biti imovina na BiH, a da će se lokalnim zajednicama dati na korištenje što nisu pristali jer nema u tome RS“, ističe Mladen Bubonjić, politikolog.
Na Dodikove najave o otcjepljenju stigla su upozorenja iz američke ambasade uz poruku da je krenuo opasnim putem. Međutim, to nije spriječilo da se nastavi sa prijetećom retorikom te analitičari smatraju da su takve priče više za dnevnopolitičku upotrebu jer je pitanje imovine riješeno dejtonskim sporazumom.
„Ovi političari iz RS pričaju jedno političari iz FBiH pričaju drugo to je tema koja se sada aktuelizovala i izvukla i na kraju će se riješiti kao sve ostale a pravimo predstavu za narod zamazujemo im oči dok se neke druge stvari ne rješavaju koje bi vlast trebala da riješi“, smatra Velizar Antić, analitičar.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Pedi Ešdaun. Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji bi trebao da utvrdi koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Državni zakon nikada nije usvojen, zbog nepostojanja političkog kompromisa.
