Sezona grijanja se bliži. Oni koji ogrev nisu nabavili prije ljeta, sada će ga platiti nešto skuplje. Ipak, cijene su stabilne i ogrevnog drveta i peleta ima i više nego dovoljno.
Izvor: BN Foto: Pixabay/Ilustracija
Građani Republike Srpske, ako nisu priključeni na sisteme gradskih toplana, u toku hladnih mjeseci domove zagrijavaju najčešće ogrevnim drvetom i peletom. Cijena peleta trenutno iznosi od 430 do 480 KM i nalazi se na nivou iz 2021. godine, kaže predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović.
„Ove godine stanje je stabilno. Zima je na pragu. Peleta ima dovoljno. Cijene su malo više nego prošle godine, ali to je ipak nivo cijena iz 2021. godine“, kaže Ivanović.
Oni koji pelet nisu nabavili do početka ljeta, to čine nakon godišnjih odmora. Peleta ima dovoljno i ne očekuje se rast cijena, objašnjaca Ivanović.
„Ima potražnje i peleta ima dovoljno. Stabilno je tržište. Naša preporuka proizvođačima je da se iznad ovog nivoa cijena ne ide. Moramo paziti na domaće tržište koje nam daje sigurnost, a i izvozno je u tom rangu cijena“, objašnjava Ivanović.
Građani koji se griju na drva mogli su prije početka ljeta da ih nabave po prihvatljivim cijenama, kaže Zoran Đurašinović, predsjednik Udruženja drvoprerađivača Republike Srpske
PROČITAJTE JOŠ:
„U proljetnom periodu, sve do ljeta, cijene su se kretale oko 220 KM kada pričamo o velikoj paleti 100x100x180cm i količina ogrevnog drveta je bila sasvim dovoljna za domaće stanovništvo“, kaže Đurašinović.
Paleta iscijepanih drva sada se kreće i do 250 maraka. Ona koja nisu u paletama, koštaju oko 140 marka. Građani kupuju i metarice koje sami režu i cijepaju, pri čemu mogu da ostvare malu uštedu. Ipak, posljednjih godina, sve više građana odlučuje se na već iscijepana i složena drva, objašnjava Đurašinović.
„Došlo je do povećane potražnje lokalnog stanovništva za složenim cijepanim drvetom. Prije četiri li pet godina to su bile manje količine, 2022. godine zabilježen je rast, a u posljednje dvije godine potražnja je povećana. Tu ulogu igra cijena drvata u šumarijama, cijena rada i obim posla da se dobije finalni proizvod. Ispostavilo se da je na neki način jeftinije da se kupi pocijepana i posložena paleta drveta“, kaže Đurašinović.
Pored drveta i peleta, dio građana grije se i na struju, što kada se radi o manjim prostorima u kojima se ne boravi cijeni dan, može biti racionalnija opcija. Ipak, najava rasta cijene mrežarine za gotovo 50 odsto mogla bi građane odvratiti od klima i radijatora.
