Kompanija Neuralink, u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska, planira da započne masovnu proizvodnju uređaja za povezivanje mozga i računara i da do 2026. godine pređe na potpuno automatizovanu hiruršku proceduru.
Izvor: Nezavisne Foto: Tanjug/AP
Ovu najavu Mask je objavio na društvenoj mreži „X“, čime je dao do sada najkonkretniji vremenski okvir za sljedeću fazu razvoja kompanije.
Implant je razvijen sa ciljem da pomogne osobama sa ozbiljnim neurološkim stanjima, prije svega onima sa povredama kičmene moždine. Tehnologija omogućava direktnu komunikaciju između mozga i računara, bez potrebe za fizičkim pokretima.
Prvi pacijent koji je dobio Neuralink implant već je demonstrirao praktične mogućnosti sistema. Koristio je uređaj za igranje video igara, surfovanje internetom, objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama i pomjeranje kursora na laptopu, isključivo pomoću misli.
Od regulatornih problema do testiranja na ljudima
Neuralink je započeo testiranja na ljudima tokom 2024. godine, nakon što je riješio bezbjednosne primjedbe američke Agencije za hranu i lijekove, FDA. Regulator je još 2022. godine odbio prvi zahtjev kompanije, što je odložilo početak kliničkih ispitivanja.
Prema informacijama koje je kompanija objavila u septembru, 12 osoba širom svijeta sa teškom paralizom već je dobilo Neuralink implant. Oni trenutno koriste uređaje za upravljanje digitalnim alatima, ali i pojedinim fizičkim sistemima, direktno putem moždanih signala.
Paralelno sa kliničkim napretkom, Neuralink je u junu obezbijedio 650 miliona dolara nove investicije, što jasno pokazuje da investitori i dalje vjeruju u dugoročni potencijal ove tehnologije.
Nastavak teksta ispod naših preporuka…
Automatizovana hirurgija kao sljedeći korak
Najambiciozniji dio Maskove najave odnosi se na plan da se hirurški zahvat ugradnje implanta u potpunosti automatizuje. To bi značilo da se procedura obavlja uz minimalnu ili nikakvu direktnu intervenciju ljekara, uz pomoć robota i preciznih sistema za pozicioniranje.
Ako se ovi planovi ostvare u najavljenom roku, Neuralink bi već za nešto više od godinu dana mogao da pređe iz eksperimentalne faze u industrijsku proizvodnju, sa značajno većim brojem korisnika nego do sada.
Takav razvoj događaja otvorio bi i nova pitanja, od medicinske bezbjednosti i etike, do dostupnosti tehnologije i njene cijene. Za sada, međutim, fokus ostaje na pacijentima sa najtežim oblicima paralize, za koje Neuralink predstavlja jednu od rijetkih realnih nada za povratak kontrole nad digitalnim i fizičkim okruženjem, prenosi Telegraf.
