Đurđic je praznik posvećen prenosu moštiju Svetog Georgija, a u narodu je poznat kao Mali Đurđevdan. Ovaj dan obeležavaju brojni slavski običaji i verovanja vezana za dolazak zime i početak takozvanih Vučjih dana (Mratinaca).

Izvor: BN Foto: AI/Ilustracija
Slavski običaji i trpeza
- Slavski elementi. Na trpezi se obavezno nalaze slavski kolač, žito (koljivo), sveća i crno vino.
- Ikona svetitelja. Za razliku od Đurđevdana kada se svetac prikazuje na konju, na ikoni za Đurđic Sveti Đorđe je predstavljen u stojećem stavu, kao pešak sa kopljem ili mačem u ruci.
- Vrsta trpeze. Praznik je nepokretan i uvek pada 16. novembra, pre početka Božićnog posta. Trpeza je posna samo kada praznik padne u sredu ili petak, dok je ostalim danima mrsna.
- Poklon domaćinu. U nekim krajevima Srbije postoji običaj da gosti kod svečara nose tri kestena kao dar. Oni simbolizuju Sveto Trojstvo i veruje se da štite domaćina do naredne slave.
- Imendan. Pored krsne slave i preslave, ovaj dan kao imendan obeležavaju osobe koje nose imena Đorđe, Đurđica, Đurđa, Đoka, Georgije i Georgina.
Narodna vjerovanja i zabrane
- Početak Vučjih dana. Od Đurđica do Mratindana (24. novembra) traju Mratinci, period kada su prema verovanju vukovi najopasniji. Zbog toga su mnogi običaji usmereni na zaštitu domaćinstva i stoke.
- Zabrana davanja iz kuće. Veruje se da na Đurđic i tokom Vučjih dana ništa ne treba pozajmljivati niti davati iz doma, naročito hranu, so, šećer ili alat. Smatra se da bi se tako iz kuće izneli sreća, zdravlje i blagostanje.
- Dočekivanje gostiju. Prema narodnom predanju, svaki gost koji na ovaj dan uđe u kuću donosi blagoslov. Nijedan namernik se ne sme odbiti ili vratiti sa vrata.
- Bez teških poslova i ručnih radova. Iako Đurđic u crkvenom kalendaru nije crveno slovo, izbegavaju se teški fizički poslovi. Posebno se ne radi sa vunom, ne šije se i ne plete, dok krojači i obućari tradicionalno odmaraju.
- Zabrana lova. Lovcima je na ovaj praznik strogo zabranjeno da idu u lov, posebno na vukove, jer se veruje da to donosi veliku nesreću tokom čitave godine.
- Obredi u pojedinim krajevima. U selima Zapadne Srbije postojao je običaj klanja crnog petla ili pileta u potpunoj tišini, dok se u Hercegovini klalo crno jare radi zaštite od vukova.


