U svim kućama Badnje veče proslavlja se svečano, a običaji imaju vjerski karakter. Znate li kako se „krsti“ trpeza i šta svi ukućani treba da urade prije jela?
Običaj je da se za Badnje veče po podu sobe pospe slama. Na selu se sve sobe u domu pospu slamom, dok se u gradovima slama prostire u sobi u kojoj je postavljena svečana trpeza.
Na sred sobe stavlja se veliki sto zastrt čistim bijelim stolnjakom. Na sto se stavlja božićna svijeća, a na veliku (bakrenu) tepsiju domaćica stavlja četiri velike rumene jabuke preko kojih se položi božićni kolač. Domaćin po kolaču pospe žito, kukuruz, sitan novac, suve šljive i orahe. Sve to simbolično predstavlja želju za berićetom i dobrim životom u kući. Domaćica uz ručak priprema i hladnu, posnu večeru.
Jelovnik za Badnje veče ponavlja se iz godine u godinu i skoro se nikada ne mijenja. Na stolu su pržena riba, pasulj prebranac ili papula, crveni pirinač, prijesan kiseo kupus preliven uljem, rezanci sa orasima, a zatim turšija, recelj, med, orasi i kompot od kuvanih suvih šljiva i jabuka.
U začelju stola sjedi djed ili otac. Jedan od njih dvojice prekrsti trpezu orasima i u znak krsta baci orahe na sve četiri strane sobe. Orasi treba da ostanu na podu i da se za vrijeme cijelog praznika ne uklanjaju. Poslije domaćina sva čeljad zauzima mjesta za stolom, a domaćin pali voštanicu, koju inače pali i ostala tri dana praznika. Običaj je da tada svi za stolom otpjevaju “Roždestvo”, piše Blic Žena.
U stara vremena, na selu je bio običaj da domaćin još rano u zoru pođe u šumu da odsječe badnjak. Uveče ga je prinosio ognjištu i mazao medom. Prosipao bi po kući žito, položio badnjak na ognjište, a zatim poljubio svoju djecu i svim ukućanima čestitao praznik. Vatra na ognjištu se po cijelu noć ne bi gasila, a za to vrijeme, napolju, božićna pečenica se okretala na ražnju. Velike vatre i pucnjevi iz pištolja objavljivala bi početak božićnih svečanosti. Rano izjutra domaćin i položajnik na dan Božića omrsili bi se pečenicom.
Izvor: Srpskainfo
